Zaslužni i počasni članovi HDBMB

ZASLUŽNI ČLANOVI HDBMB

HDBMB za zaslužne članove proglašava pojedince koji su svojim radom značajno pridonijeli razvoju i ugledu Društva te su svojim znanstvenim, nastavnim i društvenim aktivnostima uvelike unaprijedili područje molekularnih znanosti o životu u Republici Hrvatskoj.

Prof. dr. Mirna Flögel (Sveučilište u Zagrebu Farmaceutsko-biokemijski fakultet)

Prof. dr. Željko Kućan (Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet)

Prof. dr. Pavao Mildner (Sveučilište u Zagrebu Prehrambeno-biotehnološki fakultet)

Dr. Elsa Reiner (Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada)

Dr. Ljubinka Vitale (Institut Ruđer Bošković)

POČASNI ČLANOVI HDBMB

Počasnim članstvom HDBMB odaje priznanje i izražava zahvalnost inozemnim kolegama koji su podupirali istraživanja hrvatskih biokemičara i molekularnih biologa, poticali okupljanje istraživačkih grupa oko aktualnih pitanja u području molekularnih znanosti o životu i/ili potporom pridonijeli razvoju i prepoznatljivosti Društva u međunarodnoj znanstvenoj zajednici.

Prof. dr. sc. Ferhan Sagin, kao članica i predsjednica FEBS Education Committee-a, niz godina potiče i snažno podupire razvoj i organizaciju edukacijskih programa i aktivnosti HDBMB-a. Svojim aktivnim sudjelovanjem na edukacijskim programima HDBMB-a značajno pridonosi misiji Društva te im daje međunarodni element. Isticanjem kvalitete provedenih aktivnosti HDBMB-a, u okviru FEBS-a, snažno pridonosi prepoznatljivosti i međunarodnom pozicioniranju našeg Društva.

Prof. dr. sc. William Frank Martin redoviti je profesor i direktor Instituta za molekularnu evoluciju na Sveučilištu Henrich Heine u Düsseldorfu, Njemačka.
Čest je gost znanstvenih kongresa i simpozija koje organizira HDBMB u Hrvatskoj i u njegovom Institutu za molekularnu evoluciju nekoliko studenata iz Hrvatske imalo je priliku provoditi istraživanja koja su rezultirala znanstvenim radovima u prestižnim časopisima, kao i diplomskim i doktorskim radovima.
Područje znanstvenog rada prof. Martina je evolucijska biologija, točnije fiziologija evolucije. Područja istraživanja u kojima je ostavio najveći trag objašnjavaju glavne procese u dvije najvažnije evolucijske tranzicije – endosimbiozi u podrijetlu eukariota i geokemiji u nastanku života. Najpoznatiji i najcitiraniji radovi prof. Martina se bave važnim teorijama za razumijevanje evolucije života: Hydrogen Hypothesis on Origin of Mitochondria iz 1998. i Origin of Life and Hydrothermal Vents iz 2008. godine.
Bibliografija prof. Martina sastoji se od više od 270 radova objavljenih u vodećim svjetskim znanstvenim časopisima. Ukupan broj citata u bazi Google Scholar je 41288 s h-indeksom 97 dok je ukupan broj citata prema bazi ISI 25300 s h-indeksom 80.

Prof. dr. Norman W. Aldridge (Toxicology Unit, Medical Research Council, Velika Britanija)

Prof. dr. Peter N. Campbell (University College London, Velika Britanija)

Prof. dr. Israel Pecht (The Weizmann Institute of Science, Rehovot, Izrael) (2016.)

Prof. dr. Nathan Sharon (The Weizmann Institute of Science, Rehovot, Izrael) (2000.)

Prof. dr. Dieter G. Söll (Yale University, New Heaven, SAD) (2000.)

Prof. dr. Palmer Taylor (University of California at San Diego, SAD) (2000.)

Prof. dr. Vito Turk (Institut Jožef Štefan, Ljubljana, Slovenija) (2000.)