Mjesec borbe protiv raka dojke

Objavljeno 30.10.2021.

Svakog listopada obilježava se mjesec borbe protiv raka dojke, godišnji podsjetnik za sve žene (i muškarce s obiteljskom poviješću raka dojke) o važnosti ranog otkrivanja raka dojke i redovitog dijagnostičkog pregleda.

Prema globalnim podacima, rak dojke bio je najčešći rak kod žena u 2020. godini, s 2,3 milijuna dijagnosticiranih slučajeva i gotovo 700 000 smrti povezanih s rakom dojke. Ovi novi slučajevi doprinose rastućem broju od 7,8 milijuna žena dijagnosticiranih s rakom dojke u posljednjih 5 godina, što rak dojke čini najraširenijim rakom na svijetu [1]. Time je rak dojke sad premašio rak pluća kao najčešće dijagnosticirani rak, pri čemu je potonji i dalje vodeći uzrok smrti od raka, s rakom dojke na petom mjestu. [2]. Posljednji objavljeni podaci u Hrvatskoj otkrivaju da je 2018. godine zabilježeno 2845 slučajeva raka dojke, a od ove bolesti umrle su u 2020. godini 722 žene [3]. Rak dojke kod muškaraca je rijedak (<1% svih slučajeva raka dojke javlja se u muškaraca i <0,5% smrtnih slučajeva u muškaraca može se pripisati raku dojke) i često je povezan s obiteljskom anamnezom [4]. Ostali rizični čimbenici kod muškaraca uključuju neravnotežu estrogena i testosterona, cirozu jetre, rak prostate, dob, pretilost i pušenje [5].

Rak dojke nastaje kada žljezdane stanice dojke počnu nekontrolirano rasti, dijeliti se i uništavati okolno zdravo tkivo. Ako su maligne, stanice mogu ući u krvne i/ili limfne žile i proširiti se na druge dijelove tijela uzrokujući metastaze. Rak dojke je heterogena bolest na molekularnoj razini [6], čije karakteristike uključuju aktivaciju receptora humanog epidermalnog faktora rasta 2 (HER2), mutacije gena povezanih s rakom dojke (BRCA) i aktivaciju receptora hormona estrogena (ER) i progesterona (PR). Kliničari danas klasificiraju rak dojke u pet podtipova prema histološkim značajkama i obrascima ekspresije patoloških markera HER2, ER, PR i proliferacijskog markera Ki67 [7]. Tipovi raka dojke čije stanice eksprimiraju receptore ER i/ili PR (hormonski receptor-pozitivni oblici) dobro reagiraju na terapiju i imaju povoljnu prognozu. S druge strane, stanice raka dojke koje ne eksprimiraju ER, PR ili HER2 nazivaju se trostruko negativnim stanicama raka dojke te ih karakterizira invazivnost i neosjetljivost na ciljane terapije [8].

U liječenju raka dojke koristi se multidisciplinarni pristup koji se sastoji od operacije i zračenja kao lokoregionalne terapije te sistemske terapije poput tretmana hormonima (receptor-pozitivni oblici raka), terapije antitijelima (HER2-pozitivni oblici raka) i inhibitorima poli(ADP-ribozil)polimeraze kod oblika raka dojke s mutacijama gena BRCA [9]. Ukoliko se detektira u ranoj fazi, benigni rak dojke izlječiv je u 70-80% slučajeva. Suprotno tome, uznapredovali oblik s udaljenim metastazama nije izlječiv postojećim terapijama. Međutim, terapijama se mogu poboljšati preživljenje i kvaliteta života pacijenata.

Sklonost razvoju raka dojke ovisi o genetskoj predispoziciji, načinu života i drugim okolišnim čimbenicima. Samo 10% raka dojke je nasljedno i povezano s obiteljskom anamnezom [5]. Zbog povišenih reproduktivnih čimbenika rizika (trudnoća u poodmakloj dobi, smanjeno dojenje, manji broj djece i korištenje kontracepcijskih sredstava), konzumacije alkohola, nezdrave prehrane, tjelesne neaktivnosti i redovitijih dijagnostičkih pregleda, razvijene zemlje imaju mnogo veću stopu incidencije od zemalja u razvoju [10]. Unatoč tome, incidencija je u porastu u zemljama u razvoju poput Afrike [11], Južne Amerike i Azije zbog promjena u načinu života koje premošćuju jaz između te dvije skupine zemalja.

I kod razvijenih i zemalja u razvoju, učinkovita strategija za poboljšanje preživljenja leži u podizanju svijesti o raku dojke, ranom otkrivanju, učestalijim pregledima i pružanju adekvatnih tretmana [12,13]. Najčešće korištena metoda za rano otkrivanje raka dojke je mamografija, rendgenski pregled kojim se otkrivaju tumori i druge promjene na dojci koje su premale da bi se napipale. Mamografijom je moguće otkriti promjene na dojci do dvije godine ranije od kliničkog pregleda uslijed pojave simptoma ili opipljivih kvržica. Uz pomoć samopregleda i redovitih pregleda, rak dojke može se otkriti u ranoj fazi kada su šanse za izlječenje i preživljenje puno veće. Rak dojke najčešće se javlja u dobi iznad 50 godina, ali se može pojaviti i kod mladih žena [3]. Žene u dobi od 50 do 69 godina trebaju obaviti mamografski pregled svake dvije godine prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) [14]. Međutim, važno je napomenuti da kod takvih dijagnostičkih probira postoje ograničenja poput pogrešne dijagnoze (engl. overdiagnosis) [15].

dr. sc. Josip Madunić, IMI, Zagreb

Reference
[1] Breast cancer, (n.d.). https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/breast-cancer (accessed October 25, 2021).
[2] H. Sung, J. Ferlay, R.L. Siegel, M. Laversanne, I. Soerjomataram, A. Jemal, F. Bray, Global Cancer Statistics 2020: GLOBOCAN Estimates of Incidence and Mortality Worldwide for 36 Cancers in 185 Countries, CA. Cancer J. Clin. 71 (2021) 209–249. https://doi.org/10.3322/caac.21660.
[3] Listopad – mjesec borbe protiv raka dojke | Hrvatski zavod za javno zdravstvo, (n.d.). https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/listopad-mjesec-borbe-protiv-raka-dojke-2/ (accessed October 31, 2021).
[4] Breast Cancer in Men | CDC, (n.d.). https://www.cdc.gov/cancer/breast/men/index.htm (accessed October 25, 2021).
[5] N. Harbeck, F. Penault-Llorca, J. Cortes, M. Gnant, N. Houssami, P. Poortmans, K. Ruddy, J. Tsang, F. Cardoso, Breast cancer, Nat. Rev. Dis. Prim. 2019 51. 5 (2019) 1–31. https://doi.org/10.1038/s41572-019-0111-2.
[6] T. Sørlie, C.M. Perou, R. Tibshiranie, T. Aas, S. Geisler, H. Johnsen, T. Hastie, M.B. Eisen, M. van de Rijn, S.S. Jeffrey, T. Thorsen, H. Quist, J.C. Matese, P.O. Brown, D. Botstein, P.E. Lønning, AL. Børresen-Dale, Gene expression patterns of breast carcinomas distinguish tumor subclasses with clinical implications, Proc. Natl. Acad. Sci. U. S. A. 98 (2001) 10869–10874. https://doi.org/10.1073/PNAS.191367098
[7] C. Lundgren, P.-O. Bendahl, Å. Borg, A. Ehinger, C. Hegardt, C. Larsson, N. Loman, M. Malmberg, H. Olofsson, L.H. Saal, T. Sjöblom, H. Lindman, M. Klintman, J. Häkkinen, J. Vallon-Christersson, M. Fernö, L. Rydén, M. Ekholm, Agreement between molecular subtyping and surrogate subtype classification: a contemporary population-based study of ER-positive/HER2-negative primary breast cancer, Breast Cancer Res. Treat. 178 (2019) 459. https://doi.org/10.1007/S10549-019-05378-7.
[8] J. Madunić, The Urokinase Plasminogen Activator System in Human Cancers: An Overview of Its Prognostic and Predictive Role, Thromb. Haemost. 118 (2018) 2020–2036. https://doi.org/10.1055/s-0038-1675399.
[9] E. Heer, A. Harper, N. Escandor, H. Sung, V. McCormack, M.M. Fidler-Benaoudia, Global burden and trends in premenopausal and postmenopausal breast cancer: a population-based study, Lancet Glob. Heal. 8 (2020) e1027–e1037. https://doi.org/10.1016/S2214-109X(20)30215-1.
[10] F.Z. Francies, R. Hull, R. Khanyile, Z. Dlamini, Breast cancer in low-middle income countries: abnormality in splicing and lack of targeted treatment options, Am J Cancer Res. 10 (2020) 1568–1591. www.ajcr.us/ (accessed October 26, 2021).
[11] W.Y. Joko-Fru, E. Jedy-Agba, A. Korir, O. Ogunbiyi, C.P. Dzamalala, E. Chokunonga, H. Wabinga, S. Manraj, A. Finesse, N. Somdyala, B. Liu, P. McGale, A. Jemal, F. Bray, D.M. Parkin, The evolving epidemic of breast cancer in sub-Saharan Africa: Results from the African Cancer Registry Network, Int. J. Cancer. 147 (2020) 2131–2141. https://doi.org/10.1002/IJC.33014.
[12] T.T. Ngan, N.T.Q. Nguyen, H. Van Minh, M. Donnelly, C. O’Neill, Effectiveness of clinical breast examination as a ‘stand-alone’ screening modality: an overview of systematic reviews, BMC Cancer 2020 201. 20 (2020) 1–10. https://doi.org/10.1186/S12885-020-07521-W.
[13] J.K. Birnbaum, C. Duggan, B.O. Anderson, R. Etzioni, Early detection and treatment strategies for breast cancer in low-income and upper middle-income countries: a modelling study, Lancet. Glob. Heal. 6 (2018) e885–e893. https://doi.org/10.1016/S2214-109X(18)30257-2.
[14] WHO Position Paper on Mammography Screening – NCBI Bookshelf, n.d. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK269545/ (accessed October 30, 2021).
[15] D. Puliti, S.W. Duffy, G. Miccinesi, H. de Koning, E. Lynge, M. Zappa, E. Paci, Overdiagnosis in mammographic screening for breast cancer in Europe: a literature review, J. Med. Screen. 19 Suppl 1 (2012) 42–56. https://doi.org/10.1258/JMS.2012.012082.