Jedna od ključnih zadaća HDBMB je i popularizacija molekularnih znanosti o životu u široj društvenoj zajednici, odnosno upoznavanje šire javnosti s dosezima biokemije i molekularne biologije te predstavljanje njihove dobrobiti za društvo.
Upravo je sa željom da se aktivnosti HDBMB u tom smislu intenziviraju, uz Povjerenstvo za znanost i društvo, prošle godine Društvo je osnovalo i Povjerenstvo za odnose s javnošću čija je zadaća da predlaže i realizira aktivnosti vezane za promociju i vidljivost HDBMB.
Glavna zadaća Povjerenstva za znanost i društvo je da predlaže i realizira aktivnosti vezane za suradnju HDBMB sa širom znanstvenom i općom zajednicom, popularizaciju molekularnih znanosti o životu te se brine o aktivnom sudjelovanju HDBMB u kreiranju i provođenju znanstvenih politika u RH.
Zahvaljujući Povjerenstvu za znanost i društvo do sada je organizirano nekoliko predavanja za širu javnost, no posebice vrijedna i široka akcija bila je organizirana 2016. god., kao dio obilježavanja 40. obljetnice HDBMB. Mnogi članovi Društva uključili su se u organizaciju niza predavanja na institutima, fakultetima i školama u Osijeku, Splitu, Rijeci i Zagrebu.
Tridesetak članova pripremilo je popularno-znanstvene članke o svojim istraživanjima koji su tiskani u dvobroju časopisa za popularizaciju znanosti Priroda (2016 1-2) posvećenog Obljetnici. Uz to, za školarce i studente otisnut je prigodni poster Molekularna mašinerija s prikazom stotinjak kristalnih struktura proteina i važnih makromolekula koje čine živu stanicu.
Hrvatsko društvo za biokemiju i molekularnu biologiju (HDBMB) sudjelovalo je na trećem MUZZA tjednu znanosti u Zagrebu u sklopu programa HDBMB-a “Znanost i društvo”. Tjedan znanosti organizirali su Udruga MUZZA i Sveučilište u Zagrebu, a uključivao je tri dana izložbi, radionica, eksperimenata i predavanja u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu (zgrada SEECEL-a). HDBMB je sudjelovao kao partner Institutu Ruđer Bošković (IRB) i predstavili su znanstveni rad sa životinjskim modelom zebrice i njegovu primjenu u biologiji i medicini.
Više od 300 sudionika iz osnovnih i srednjih škola posjetilo je našu interaktivnu izložbu koja je bila otvorena tijekom tjedna znanosti i na kojoj je deset znanstvenika, doktoranata i diplomanada predstavilo rad kroz praktične eksperimente. Prikazali smo uživo embriogenezu kralježnjaka, CRISPR-Cas editiranje genoma i praćenje popravka DNA u embrijima.
U organizaciji Hrvatskog društva za biokemiju i molekularnu biologiju (HDBMB), u sklopu programa ”Znanost i Društvo”, 24. svibnja 2023. u Novinarskom domu održan je popularno-znanstveni skup otvoren za javnost ”Doprinos bioznanosti zelenoj tranziciji”.
Cilj ovog popularno-znanstvenog skupa bio je demonstrirati javnosti kako nove znanstvene spoznaje mogu biti korisne za zelenu ekonomiju. Tema je vrlo relevantna i ključna za ciljeve Europske komisije u okviru ”Europskog zelenog dogovora”. Kako bi se povećala svijest o važnosti molekularnih znanosti o životu u zelenoj ekonomiji u Hrvatskoj, skup je bio otvoren za javnost, a sudjelovali su predavači Sveučilišta u Zagrebu i panelisti iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH i iz privatnog sektora. Skup je financiran od strane Federacije europskih biokemijskih društava (FEBS) i HDBMB-a.
Održana su četiri zanimljiva popularno-znanstvena predavanja o razvoju proizvodnje korisnih biomolekula iz poljoprivrednog otpada, razvoju novih enzima za razgradnju bioplastike koja se ne može reciklirati, o proizvodnji biogoriva i biokemikalija iz obnovljivih sirovina i o primjeni novih tehnologija genetičkog inženjerstva u oplemenjivanju biljaka s značajnim potencijalom u rješavanju izazova u proizvodnji hrane. Na skupu je sudjelovalo 70-ak sudionika. Nakon zadnjeg predavanja uslijedila je panel rasprava na temu ”Potencijal primjene znanstvenih spoznaja u zelenoj tranziciji u Hrvatskoj: Kako ostvariti spregu između znanosti i društva?“ U raspravi su sudjelovali predavači te predstavnici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH: ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode dr. sc. Aljoša Duplić i kolegica iz Uprave za klimu, Bernarda Rožman te mr. sc. Igor Grozdanić, nezavisni energetski stručnjak iz privatnog sektora. Panel rasprava moderirana od strane dr. sc. Marte Popović s Instituta Ruđer Bošković bila je izrazito zanimljiva i živahna, a raspravljalo se o potencijalu proizvodnje bioplina i bioetanola iz obnovljivih sirovina, iskorištavanju otpada iz proizvodnje maslina i maslinovog ulja i primjeni genetičkog inženjerstva u poljoprivredi u Hrvatskoj.
Cjelokupni program dostupan je u privitku.